Agresija, fobije, anksioznost, strahovi, reaktivnost… to su nenormalne reakcije na stres. Da pojasnim.
Stres je normalna pojava u životu i bitan je za preživljavanje. Normalna reakcija na stres je kratkotrajna. Primjer za uzrok stresa su sva ona česta zbivanja oko naših pasa. Ispada nam sve i svašta. Ako nam ispadne veliki snop ključeva na parket ili metalna zdjelica koja proizvodi jaki zvuk, pas će se stresti, odmaknuti. U trenutku kad je palo, pas je bio spreman na preživljavanje (fight or flight reakcija). Ali čim je shvatio da više nije ugrožen, sabrao se.
Postoji i neprilagođena reakcija na stres. Ona je puno jača, duža, reklo bi se – pretjerana. Primjerice, u istoj situaciji, za pada metalne zdjelice ili ključeva, reakcija je puno gora. Može ići do te granice da pas agresivno odreagira ili danima nakon izbjegava mjesto na koje je predmet pao. Može se dogoditi i da ne ulazi u prostoriju u kojoj je predmet pao. Produljeni stres može imati ozbiljne posljedice na mentalno i fizičko zdravlje psa.
Dugotrajni stres uništava imunitet i time negativno utječe na borbu organizma s mogućim bolestima. Čak i samo oslabljenje imuniteta dovodi do raznih tegoba pa i ozbiljnijih bolesti. Kad životinja doživi stresnu situaciju, sva energija organizma preusmjerava se na borbu za preživljavanje (fight or flight reakcije).
Dugotrajni stres utječe i na probavni sustav. Pas koji je u konstantnom stresu ne razmišlja o hrani, ne uživa u njoj. Ako jede, onda to radi naglo i ne probavlja kako treba. Pas koji je pod velikim stresom ne vrši nuždu redovno te samim time skuplja toksine u sebi.
Nadalje, endokrini sustav, koji je odgovoran za proizvodnju hormona, također pati. Hormoni nisu izbalansirani.
FIZIČKI ZNAKOVI STRESA KOD PASA
Linjanje – psi se linjaju, da. No, linjanje je u momentu stresa pojačano. Naprimjer, posjet veterinaru će, ukoliko se pas veterinara boji, izazvati dodatno linjanje (koje će trajati jednako koliko i boravak u ambulanti). To je reakcija hormona kortizola koji je u stresnoj situaciji povišen.
Oblizivanje – različito od oblizivanja zbog hrane. Ovo je brže, a često ližu i nos.
Zijevanje – zijevanje u stresu je jako šire od običnog. Uzrokuje ga nakupljanje tenzija u mišićima lica. Izgleda doslovno kao da psi istežu mišiće.
Dahtanje – ako pas dahće, a nije vruće i nije odradio fizičku aktivnost, onda je u stresu. Također, usne su prilikom takvog dahtanja šire, više nategnute.
Nemiran hod ili treskanje – također znakovi da je pas u stresu. Opet za primjer možemo uzeti posjet veterinaru; možete kod dosta pasa u ambulanti primijetiti da se premještaju ili dahću. To je znak nemira, odnosno stresa.
Otresanje – doslovno znači izbacivanje stresa iz sebe. Kako se napetost pojačava, stres se nakuplja i treba ga izbaciti. Shaking off je pravi izraz za to što rade u tom trenutku. Ispuštaju napetost. Ogromna je razlika između ovog otresanja ili onog kad izađu iz mora/vode. Kad su mokri, otresaju samo krzno. Kad su pod stresom otresaju, ako malo bolje pogledate, cijelo tijelo, čak i rep.
Kad je stres u pitanju, psi često nude takozvana zamjenska ponašanja. Recimo, kad psa pitate da sjedne, a on se krene češati ili njuškati po podu. To su zamjenska ponašanja i ona su pokazatelji da psu nije ugodno to što tražite od njega i da se nada da ćete odustati. Također, u komunikaciji među psima jako se često može vidjeti njuškanje po podu. Ako primijetite da vam je pas počeo odjednom njuškati pod, vjerojatno je u blizini drugi pas koji ga ugrožava. Ovo ne znači da je ta ugroza realnost, možda pas samo prilazi naglije, ali u vašem psu to budi nelagodu te on tom psu poručuje da ga pusti na miru, odnosno pokušava kupiti vrijeme do susreta.
Podizanje – neki psi u stresu intenzivno traže da ih podignete. Ovo se razlikuje od klasičnog, veselog skakutanja oko vas jer pas izgleda mnogo napetije – baš panično traži podizanje.
Pokazatelji stresa mogu biti proljev, povraćanje, problemi s kožom, gubitak apetita. Ipak, potrebno je psa odvesti veterinaru kako bi se eliminirali mogući zdravstveni problemi.
Shut down – ovo je pas koji se ugasio, odnosno predao se. Mnogo ljudi ovo, nažalost, brka s tim da je pas dobar. Ovo je reakcija psa koji se jednostavno više ne može nositi sa stresom. On i dalje iznutra ,,umire“, ali se ugasio.
Psi komuniciraju ponašanjem. U stresnim situacijama treba uzeti u obzir govor cijelog tijela. Neka ponašanja mogu značiti različite stvari, ovisno o kontekstu. Zato uvijek treba sagledati cijelu sliku. Kad je pas u stresu, njegov govor tijela ide u tri smjera: a) olakšavanje stresa kao što su otresanje (shaking off) i zijevanje, b) smirujuće ponašanje kao što su njuškanje ili lickanje nosa te c) traženje pomoći od vlasnika, naprimjer podizanje. Ako ništa od ovoga psu ne pomogne, ponašanje može eskalirati jer pas više nema gdje. To dovodi do lajanja, nasrtanja, a nerijetko i do ugriza.
KAKO POMOĆI PSU U STRESU?
Kad primijetite znakove stresa, po mogućnosti i one najmanje, najsuptilnije, MAKNITE psa iz situacije. Nemojte stajati i čekati što će se dogoditi, jer to samo pojačava napetost kod psa pa će reakcija biti puno gora. Odmaknite se sa psom negdje. To će psu odmah smanjiti napetost i, što je jako bitno, stvoriti povjerenje u vas i vašu međusobnu komunikaciju.
Jako je bitno i da psa nikada ne tjerate u situaciju koja ga ugrožava. Pas će ili burno odreagirati ili će se zatvoriti. Ništa od toga nije dobro. Psa treba postupno izlagati, na pravilan način. Pravilnim pristupom.
Reakcija koju ima pas u strahu nije pod njegovom kontrolom. Pas osjeća opasnost, to izaziva kemijsku reakciju u mozgu i pokreće se ponašanje. Nema se, stoga, smisla ljutiti na psa jer time samo pogoršavate situaciju i stvarate dodatan stres životinji.
Kada ste ustanovili što ugrožava vašeg psa i koji su mu strahovi, možete raditi na tom problemu. Za prve korake definitivno savjetujem da potražite kvalitetnog stručnjaka koji će vam pomoći.
Ono što vi kao vlasnik možete napraviti, a to će vam i svaki kvalitetan stručnjak potvrditi, je omogućiti psu mnogo mentalne stimulacije koja će ga relaksirati i zabaviti. Jako puno njuškanja po prirodi, duže šetnje po mirnim mjestima, bila to šuma ili grad u gluho doba dana. Ukoliko živite u blizini mora, rijeke ili jezera, samo njuškanje uz obalu vam vrijedi kao mnogo prošetanih kilometara.
